"Društvo za zaštitu kulturno-historijske baštine Donji Vakuf" djeluje od početka 2002. godine. Upisano je u Registar udruženja građana koji se vodi kod Ministarstva pravosuđa i uprave SBK-a pod brojem: 04-05-25/02. godine. Naša akta su usaglašena sa Zakonom o udruženjima i fondacijama (''Službene novine Federacije BiH'', broj: 45/02).
U proteklih pet godina društvo je ostvarilo, za naše uslove, veoma dobre rezultate na zaštiti kulturno-historijske baštine na našoj općini. Tako su, u 2003. godini otkrili zidanu rimsku grobnicu na svod u centru Donjeg Vakufa. U 2004. godini su realizovali prvu fazu zaštite i restauracije Sahat-kule u Donjem Vakufu. Ista je stavljena u funkciju mjerenja vremena, a uređen je i neposredni okoliš kule izgradnjom manjeg poluamfiteatra na kome se održavaju kulturne manifestacije.
Tokom 2005. godine su uz stručnu pomoć arheologa Zemaljskog muzeja BiH radili na prvoj fazi arheoloških istraživanja kasnoantičkog groblja na lokaciji Studene česme u Donjem Vakufu.
U 2006. godini je, nakon njihovog trogodišnjeg angažovanja, realizovan projekat zaštite i restauracije turbeta Mehmed-paše Miralema, bosanskog vezira. Projekat je finansiralo Federalno ministarstvo kulture i sporta preko Fondacije Od Raz uz značajno angažovanje Zavoda za zaštitu spomenika, odnosno arhitekata gospođe Dženane Šaran i gospodina Azera Aličića.
Tokom iste godine završena je druga faza arheološkog istraživanja lokaliteta Studena česma i tom prilikom je otkrivena veća nekropola i ostaci većeg sakralnog objekta, vjerovatno crkve iz ranokršćanskog perioda.
Kao i za svaku godinu, tako su i za 2006. godinu donijeli Plan rada i aktivnosti.
Radili su u skladu sa Programskom orijentacijom Društva, što znači da se pored zaštite i restauracije nepokretnih spomenika kulture radilo i na ostvarivanju drugih programskih ciljeva. Prvenstveno je to bio istraživački rad, usmjeren i na otkrivanje mogućih novih lokacija od značaja za arheološka istraživanja te istraživanja arhivske građe o kulturnim spomenicima koji su nestali tokom proteklog vremena.
Nešto konkretnije o njihovom radu u 2006. godini i uslovima rada i aktivnosti Društva bi moglo biti slijedeće:
1. Zaštita i restauracija turbeta Mehmed-paše Miralema.
Na osnovu projektne dokumentacije koju je uradio arhitekta Azer Aličić radili su na stvaranju lokalnih preduslova za realizaciju projekta. Uz to, iz vlastitih sredstava Društva, izdvojili su 804,00 KM prvenstveno za zamjenu davno oštećene ograde harema mejtaš kod turbeta. Krajem 2006. godine su izvršili organizacione i druge pripreme za dobijanje sredstava za drugu fazu ovog projekta. Za to su dobili podršku i saglasnost Izvršnog odbora Medžlisa Islamske zajednice Donji Vakuf.
2. Druga faza arheoloških istraživanja na Studenoj česmi.
Za ovu fazu istraživanja aktivno su radili na stvaranju uslova, kao što su: imovinski odnosi, obezbjeđenje radnika za kopanje, dogovor sa Načelnikom općine oko angažovanja geodeta potrebnih za umrežavanje lokaliteta mapama i drugo. Ovdje treba izreći posebnu zahvalnost vlasnicima parcela na kojima je vršeno istraživanje, a to su Mlinarević Dževad, Kapić Derviša, Čolak Fahira, Amina. No, treba istaći da jedan od vlasnika nije dozvolio istraživanja na njegovoj parceli iako je ona bila vrlo interesantna.
Urađen je po arheolozima Elaborat arheološkog istraživanja, a mi ćemo ovdje navesti samo Zaključak iz istog:
''Iz svega navedenog može se zaključiti da je najvjerovatnije riječ o sakralnom objektu iz perioda IV-VI stoljeća. Uz objekat takve vrste je postojalo i veće groblje, što se prema pomenutim nalazima ali i svjedočanstvima ljudi iz naselja može potvrditi.
Naime, na velikoj površini koja gravitira čitavom arheološkom lokalitetu, gotovo svakodnevno se pronalazi veliki broj ljudskih kostiju, skeleta i lobanja. U jednom slučaju pronađen je i zlatni prsten. Ubiciranjem lokacija na kojima su pronađeni ostaci skeleta ukazuju da je čitavo područje današnjeg naselja Studena česma, tj. brežuljak u antičko i kasnoantičko doba bilo prostor rezerviran za groblje i sakralni kompleks.
Vrlo bliske analogije kasnoantičke bazilike pronađene su na lokalitetu Oborci sa zidanim grobnicama na bačvasti svod i crkvom, slična konfiguracija brežuljkastog terena sa padinama, kao i blizina ova dva lokaliteta ukazuju na prirodu i namjenu cjelokupnog kompleksa u naselju Studena česma.
Posebno naglašavaju značaj otkrivanja i naučne obrade zidane bačvaste grobnice. Ovakav tip objekta nije nepoznat na prostorima centralne Bosne. Istraženost objekta dobija na značaju i činjenicom da je najveći broj do sada otkrivenih grobnica ovog tipa zbog niza okolnosti ostao nažalost neistražen''.
Uz ova dva projekt urađeno je i slijedeće:
1. Prigodnom ogradom zaštićen je šehidski mezar iz 1696. godine. To je jedini autentični materijalni dokaz o životu kutanjskih muslimana koji je ostao poslije vandalskog divljanja srpskog agresora na ovom prostoru.
NAPOMENA: Kutanja je kao posebno naselje bila naseljena stanovnicima islamske vjeroispovijesti i prije podizanja današnjeg Donjeg Vakufa.
2. Izvršeno je arheološko rekognosciranje prapovijesne gradine iznad naselja Čolaci.
To su uz asistenciju njihovih članova uradili arheolozi Zemaljskog muzeja BiH Adnan Busulađić i Andrijana Pravidur.
Krajem godine je pripremljena potrebna dokumentacija i upućen zahtjev Federalnom ministarstvu za kulturu i sport radi dobijanja potrebnih sredstava za istraživanja u 2007. godini.
U novembru 2006. godine upućen je zahtjev Zavodu za zaštitu spomenika za izlazak nadležnih stručnjaka radi zaštite ovog lokaliteta.
3. Nekoliko njihovih članova je nastavilo aktivnosti istraživanja naše prošlosti i baštine i o tome su objavljeni i neki tekstovi u časopisu «Divan» koji izdaje Odbor BZK «Preporod» iz Travnika.
4. Informisanje o radu Društva i protekle je godine bilo uspješno zahvaljujući Radiju Donji Vakuf, te njihovom članu Dijani Makić. Uz to su povremeno na njihovom panou u centru grada (bivša prodavnica Kraš) izlagali važnije fotose i napise o nepokretnim spomenicima kulture i njihovom radu.
5. Saradnja sa nadležnim općinskim službama je dosta dobra. Kako se može zaključiti iz prethodnog teksta saradnja sa Državnim i Federalnim institucijama je i u ovoj godini bila veoma dobra.
Postepeno šire saradnju sa sličnim udruženjem iz Jajca, a uskoro će se i u Bugojnu oformiti slično udruženje i imaju kontakte sa organizatorima radi prenošenja njihovih iskustava.
6. Finansiranje aktivnosti društva ide sa mnogo teškoća. Istaću da su svojom aktivnošću u proteklih pet godina obezbijedili da se u zaštitu kultumo-historijskih spomenika uloži oko 45.000,00 KM i to uglavnom sredstava van općine.